“Ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska”

Na današnji dan udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne Republike unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Bosna i Hercegovina je na taj način obnovila svoju državnost, izgubljenu 1463. godine kada je potpala pod upravu Osmanskog carstva. Sve do tada, narodi BiH nisu živjeli u samostalnoj državi.

Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kojem su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definisalo je BiH kao jedinstvenu i nedjeljivu državu u kojoj će svi narodi imati ista prava, odnosno da BiH neće biti “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska”, zbratimljena zajednica svih njenih naroda.

“Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata”, zapisano je 25. novembra u proglasu građanima Bosne i Hercegovine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu.

Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH. Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.

25. novembar je još 1943. godine, zamišljen je da bude podjednako veliki dan svih naroda Bosne i Hercegovine, a da Republika BiH unutar jugoslavenske federacije bude ravnopravna, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Dan državnosti je dogovoreni datum koji može simbolizirati vrijeme uspostave nezavisnosti zemlje, početka demokratskih promjena ili podsjećati na dan koji je važan za predsjednika ili kralja te zemlje, ili neki drugi datum važan za tu zemlju.

Većina država ima stalan datum na koji slave Dan državnosti, ali neke zemlje, poput Jamajke ga mijenjaju svake godine. Za Dan državnosti Jamajčani uzimaju prvi ponedjeljak u augustu, piše NAP.

Neke zemlje, kao što je Tajland, sa svakim ustoličenjem novog vladara uzimaju za Dan državnosti. Pakistan, primjerice, ima više od jednog Dana državnosti jer su svi za osnivanje države jednoko važni.

Vlade troše milione na proslavu

A, evo kako vlade širom svijeta obilježavaju Dan državnosti. Više od 100.000 ljudi prisustvuje na moskovskom Crvenom trgu na Dan obilježvanja Dana Rusije, a tim povodom širom zemlje se održavaju manifestacije na kojima učestvovalo oko dva miliona ljudi.

Za Dan državnosti Turske, koji se obilježava 29. oktobra, vlada ove zemlje je u 2012. godini organizirala u Istanbulu spektakl koji je popraćen sa 48 hiljada vatrometa, koji je težio oko 20 tona, a vatromet je dostizao visinu do 250 metara.

Kada Velika Britanija ili Francuska obilježava svoj Dan državnosti, onda to znači stotine hiljada ljudi na ulicama, veliki karnevali i duge povorke.

Kako slave susjedi Bosne i Hercegovine?

Prvi susjedi Bosne i Hercegovine, prije svih Srbija i Hrvatska, također veselo i sa puno patritizma obilježavaju Dan državnosti.

Za Dan državnosti Srbije uzima se Prvi srpski ustanak koji pada na 15. februar, a koji je bio uperen protiv Osmansog carstva.

Dan državnosti u Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. juna, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Za Državni praznik Crne Gore uzima se 13. juli, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta.

Dan državnosti u Sloveniji također pada na 25. juni, kao i u Hrvatskoj, jer su na isti dan skupštine ovi zemalja donijele odluku o samostalnosti i suverenosti.